Kroz Tematski put Putevima Pavlina Vam predstavljamo znamenite lokacije Pavlina od iznimne važnosti za Kajkavsku kulturu i razvoj regije u sjevernoj Hrvatskoj.
Podjelili smo ga na 2 djela - 1. dio se nalazi na zapadnom kraju Kajkavske regije, a 2. dio na istočnom.
Na Putu Pavlina Vas čekaju fantastični pogledi, građevine od velikog arhitektonskog značaja, bogata povijest i kulinarski užici.
Pavlini su bili iznimno važni zu kulturni razvoj Kajkavske regije. Njihovi samostani su bili središta kulturnog i duhovnog života, te su tako obogačivali kraj i zajednicu kamo su došli, dok je plemstvo bilo večinom zaposleno samo sobom i svojim interesima. Iz samostana Pavlina su se razvijali novi obrti koji su postali tradicija u Kajkavskoj regiji. U Lepoglavi je to bila čipka, danas UNESCO Kulturna baština čovječanstva. U Međimurju je njihov samostan kod Sv. Helene bio središte kulturnoga i duhovnoga života, od njega se zadržala još jedinsvena gotičko-renesansna kapelica. Možda su i u srednjovjekovnom samostana u Remetincu kod Novog Marofa isto bili na početku pustinjaci Pavlini -zvani Eremiti.
U Lepoglavi je djelovao i pavlinski prior Ivan Belostenec koji je u 17. stoljeću napisao Kajkavsko-Latinski rječnik Gazophilacium. Rječnik Gazophilacium osim primarnih kajkavskih sadrži i štokavske i čakavske riječi. Postoji reprint, a originalna verzija u Lepoglavi je zaštićeno kulturno dobro Hrvatske.
Posjet kapelici Sv. Helene u Šenkovcu zaokružite posjetom restoranu Barok u Čakovcu, koji nudi najfinija tradicionalna kajkavska jela.
|
Lepoglava je danas najpoznatija po posebnoj čipki, za koju se smatra da su je donijeli Pavlini.
...
|
|
Ovu prekrasnu gotičku crkvu u Remetincu kod Novog Marofa je dao graditi Čeh Jan Vitovec, koji je tada vladao posjedima Celjskih grofova na području ondašnje Slavonije, t.j. Kajkavske regije, od Zagorja pa sve do Kostajnice.
Crkva datira iz 2. polovice 15. stoljeća. Uz crkvu je bio i gotički samostan od kojega se održalo jedno krilo, danas u sklopu Župnog dvora (farofa). Po kajkavskom imenu Remetinec koje dolazi od latinskoga eremites kojim su se imenovali redovnici - pustinjaci Pavlini, se može pretpostaviti da su tu i oni djelovali.
...
|
|
Kapelica Sv. Helene ili Sv. Jelene u Šenkovcu ima jedinstvenu vrijednost radi svojih gotičkih freski iz druge polovice 14. stoljeća. Radi stila freski, vjeruje se da je njihov autor bio majstor iz sjeverne Italije.
Oko Kapelice je bio samostan Pavlina, koji je služio kao kulturno i vjersko središte Međimurja i susjednih područja. Samostan stradava u potresima u 18. i krajem 19. stoljeća, te se danas održala samo kapelica.
...
|
|
Restoran Barok u Čakovcu nudi tradicionalna međimurska jela - Meso iz tiblice, pretepenu juhu s vrhnjem i mesom, Prežganu juhu s jajem, domače žgance po Međimurskom, trgance. No njihove pizze su najbolje u Međimurju, a i šire - iz krušne peći, a nude i druga jela te jela s lava roštilja u ugodnom rustikalnom ambijentu!
...
|