U Loboru se nalazi svetište Majke Božje Gorske s cintorom unutar kojega je gotička crkva.

No ta crkva ima nevjerojatno bogatu i slojevitu povijest, a sama lokacija Lobora je prema nalazištima imala veliku važnost. Tu je u 9. stoljeću bila izgrađena drvena starokajkavska crkva, do danas najstarija pronađena. To nije jedino važno otkriće - na brijegu iznad Lobora se praktički od početka nove ere svakih 200-300 godina gradila nova sakralna građevina, a otkrića su prezentirana in situ i u podzemnoj građevini.
Nemojte propustiti fantastično putovanje kroz tisućljeća sakralne arhitekture!
 

• 2. - 4. stoljeće: U antičko doba tu se vjerojatno nalazilo rimsko svetište gdje se štovala Dijana ili Magna Mater 
• 5. i 6. stoljeće: Kip poganske božice se razbija a u to kasno-antičko doba se gradi rano-krščanska crkva 
• 6. - 7. stoljeće: Koncem 6. stoljeća se naseljavaju preci Kajkavaca - panonski Slaveni koji pale ranokrščansku crkvu
• 9. stoljeće:  utvrda se obnavlja i gradi se drvena crkva - što znači da je pokrštavanje predaka Kajkavaca počelo najkasnije početkom 9 stoljeća. Centar pokrštavanja je bila Akvileja. Izgrađena crkva je slična drvenim crkvama na području Bavarske u to doba.
  U 9. stoljeću rano-Kajkavskom državom¹ Dolnjom Panonijom vlada knez Ljudevit, koji se bori protiv Franaka i njihovih vazala, predhodnika Hrvata². Iz tog doba je kamen s pleterom koji je tipičan za predromaničko razdoblje za područja pod utjecajem Akvileje i Franaka. Tkzv. "hrvatski pleter" naime postoji i izvan ondašnje hrvatske države, od Ljudevitove Dolnje Panonije pa sve do Francuske. 
• 10. - 13. stoljeće: Predromanička crkva - prijelaz 9. u 10. stoljeće pa sve do početka 13. stoljeća
• 13. - 15. stoljeće: Romanička crkva
• 15. stoljeće: Gotička crkva (kasnije se dograđuju i noviji elementi poput baroknog cintora)

1) O rano-kajkavskoj državi je korektno govoriti jer su a) lingvisti dokazali da se Kajkavski govor razvio več na krajom 9. stolječa upravo na području koje  je nešto prije postalo  Ljudevitova država, b) prema arheolozima, na području Kajkavske regije nema traga Hrvata do 10 stoljeća i c) svi povijesni izvori spominju Ljudevitovu državu pod imenom "Pannonia Inferior", te ju razlikuju od Liburnije i Dalmacije. 

2) U doba proto-kajkavskoga Kneza Ljudevita još nije bilo Hrvata ni u Dalmaciji i njenom zaleđu, a kamoli kod proto-Kajkavaca oko Siska. Tako Ljudevitov oponent Borna nije nigdje zapisan niti spomenut kao knez Hrvata. Da je Borna bio Hrvatski knez je kasno-romantična izmišljotina hrvatskoga establishmeta, bez ikakvih dokaza i izvora, ravna Gajevoj fantaziji da su i Kranjci i Srbi zapravo Hrvati. Tako je izjava da je Borna knez Hrvata fake news, preko kojeg i dalje vlada hrvatski establishment.