Izgradnja današnjega grada Ozlja je započela u 13. stoljeću, no još u 6. stoljeću su tu bile rimske zidine.
U Ozlju je u 17. stoljeću djelovao tkzv. "Ozaljski književni krug" (iako je on bio širi od Ozlja), kojem su pripadali Nikola, Petar i Katarina Zrinski te Frano Krsto Frankopan. Temelj Ozaljskoga književnoga kruga je bio jezik Kajkavske ikavice, koja se onda govorila u sjevernoj Istri, Pokupju, djelovima Turopolja i dolini Sutle, a djelom se i danas govori na tim područjima.
Upravo tu u Ozlju je Petar Zrinski, rođen u Vrbovcu, spjevao prijevod s mađarskog na kajkavski jezik „Adrianskog mora sirenu“ te objavio 1660. Katarina Zrinska je u Ozlju pisala svoj „Putni tovaruš“.
Da Zrinski i Frankopani nisu nakon njihove urote bili maknuti od strane Bečkoga dvora, (ali i radi izdaje domačih konkurentnih plemića - Draškovići, Erdoedy,... koji ih nisu podržali) i danas bi jezik Kajkavske Ikavice bio književni jezik Hrvatske.
Nestankom Zrinskih i Frankopana dolazi do jezične "anarhije" u Hrvatskoj, a Kajkavski jezik gubi svoje jake promicatelje Europskoga duha - Zrinske i Frankopane.
Kako je zvučao taj jezik Ozljanskog kruga i danas još možemo čuti u živom i zaštićenom govoru Kajkavske Ikavice Donje Sutle (Šenkovec) - nematerijalnog Hrvatskog kulturnog dobra.

U Starom Gradu Ozlju se nalazi zavičajni muzej koji obuhvaća periodu od 6000 godina.
Radno vrijeme:
Pon-Pet: 08:00 - 20:00
Sub-Ned: 10:00 - 20:00

Slike dvorca iznad Kupe velikodušno ustupila: Mira z plemena La!