Muzej Grada Zagreba kao muzej grada koji je dugo godina bio kulturni, duhovni i upravni centar Kajkavskoga kraljevstva Slavonije je u velikom opsegu i muzej Kajkavske povijesti.
Grad Zagreb se 1. put spominje kod osnivanja Zagorske biskupije 1094. od strane kralja mađarskoga Ladislava I. Par godina kasnije je biskupija preimenovana u Zagrebačku biskupiju.
Ladislav I je naslijedio zemlju Slavoniu/Slavonia orszag, te zemlju Hrvatsku koja je bila južna od planine Gvozd. Kraljevstvo Slavonija je bila nastavak Ljudevitovog kraljevstva poznatog pod imenom Dolnja Pannonia (Pannonia Inferior), koje je nestalo nakon dolaska Mađara u 9. i 10. stoljeću. Novoosnovana Zagorska/Zagrebačka biskupija u 11. stoljeću po opsegu odgavara upravo Ljudevitovoj Dolnjoj Panoniji, te je nasljednica biskupije iz Ljudevitovog središta Siska. Lingvisti su potvrdili da je Kajkavski bio distinktivni govor već početkom 8. stolječa, pa iako je pra-kajkavska država nestala s svjetske pozornice kroz jedno burno stolječe, nije nestala kultura i jezik. Mađari su nastavili održavati samostalnost te pra-kajkavske države kroz posebni orzsag - poznat u srednjovjekovnim izvorima kao kraljevstvo Slavonija (kajkavski zvana Slovenje), te su za 1. Zagrebečkog biskupa postavili osobu koja je govorila jezik sličan ondašnjem Kajkavskom jeziku - Čeha po imenu Duh.
To nam govore pisani izvori, a manje ćete o tomu čuti u Muzeju Grada Zagreba, u smislu da fokus neće biti na Kajkavskoj povijesti, usprkos mnogim knjigama na Kajkavskom književnom jeziku koje muzej ima u svojem posjedu.
No povijest grada Zagreba je večinom povijest Kajkavaca sve do sredine 19. stoljeća, kada se uvodi tkzv. "južno narječje" iz Crne Gore/Istočne Hercegovine za službeni jezik u Kajkavskoj Horvatski pa time i u Zagrebu. Možda je to razlog nespominjana Kajkavske povijesti u svojem autentičnom povijesnom kontekstu, no 800 godina Kajkavske povijesti grada Zagreba je ipak teško sakriti, pa tak neke vulice na Gornjem gradu imaju radi svojega ambijentalno-kulturnog značenja svoja originalna imena na Kajkavskom.