Rodna kuća doajena hrvatske naivne umjetnosti Ivana Večenaja i pripadajući joj gospodarski objekti iz 19.st. obnovljeni su 1993. Ljubav prema svojem kraju i prirodi Ivan Večenaj je pokazivao svakodnevno, te je tako uz pomoć sina Mladena sakupljao i etnografsko blago koje je 2006. proglašeno etnografskom zbirkom sa više od 1.000 predmeta. Danas je Etno-kuća Večenaj pod Zaštitom kulturne baštine Republike Hrvatske kao kulturno dobro.

Ivan Večenaj-Tišlarov - seljak i slikar, klasik Hlebinske škole i hrvatske naivne umjetnosti te eminentni predstavnik nove sakralne umjetnosti, pjesnik i sakupljač narodnog blaga, rođen je 18.5.1920. u siromašnoj seljačkoj obitelji u selu Gola . Sa grupom ZEMLJA ga u ono vrijeme nitko nije mogao povezati, a sam nije znao, sve do poslije završetka Drugog svjetskog rata, kada se u Hlebinama povezao sa Krstom Hegedušićem i Ivanom Generalićem. Tako je 1954.g. prvi puta izlagao u Koprivnici sa slikarima iz Hlebina. Nakon što je krajem 50.-ih usavršio tehniku slikanja na staklu, otkriva osebujnu tematiku i kolorit čime uspostavlja singularan stil i poetiku.

Do svoje smrti 13.2. 2013. u svojoj 93 godini Ivan Večenaj je napisao sedam knjiga:
TAJNE DVORCA PEPELARE-povijest Prekodravlja i istraživanje o zidinama Pepelare za koje saznaje da su zapravo ostaci dvorca Sv. Elizabete,
KRIK DIVLJE DJEVOJKE-roman,
MOJEMU ZAVIČAJU-povijest sela Gole i Prekodravlja,
PREKODRAVJE TAK POPEVA-zbirka pjesama,
VELIKA FTICA-roman,
POSLOVICE I ZAGONETKE i RJEČNIK GOLE u kojem je od zaborava sačuvao 12.000 starih riječi.

Posjete etno-kući su moguće grupno ili individualno svaki dan uz prethodnu najavu na kontakt telefon ili mail.